Poštovani,
Hrvatsko gastroenterološko društvo i Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC „Sestre milosrdnice“ – Referentni centar Ministarstva zdravstva za oštećenje jetre ksenobioticima, organiziraju tečaj trajne medicinske izobrazbe u obliku simpozija pod nazivom:
„ Klinički izazovi u gastroenterologiji (Helicobacter pylori, Masna jetra, Eozinofilni ezofagitis, ROME V…) “.
Prijavljenih 500 sudionika na prethodnom hibridnom simpoziju Helicobacter pylori -stara bakterija, novi izazovi 2025 godine, uz isto tako jako dobro posjećene prethodne simozije pod nazivima „Helicobacter pylori i izvanželučane manifestacije“ i „ Novosti u liječenju Helicobacter pylori infekcije – klinički izazovi“ motiviralo nas je da i ove godine organiziramo novi edukacijski ciklus.
Tečaj će se održati 08. listopada 2026. godine u hibridnom obliku uz online prijenos u terminu od 19 – 22 sati. Namijenjen je izobrazbi liječnika obiteljske medicine, gastroenterologa, internista, specijalizanata navedenih struka i medicinskih sestara.
Eozinofilni ezofagitis (EoE) kronična je alergijska upala jednjaka uzrokovana nakupljanjem bijelih krvnih stanica (eozinofila). Glavni simptomi su otežano ili bolno gutanje (posebno čvrste hrane), zadržavanje hrane, povraćanje i žgaravica. Nastaje kao imunološka reakcija na alergene iz hrane ili okoliša.
Gastroentrolozi sumnjaju na eozinofilni ezofagitis kod ljudi bilo koje dobi koji imaju istodobnu pojavu alergijskih poremećaja i otežanog gutanja krute hrane. Na dijagnozu se treba posumnjati i kada su dugotrajno prisutni simptomi refluksne bolesti, koji se ne povlače na uobičajeno liječenje inhibitorima protonske pumpe.
Prevalencija GERB je 10-20%, a eozinofilnog ezofagitisa 0,04-0,05% mogle razlikovati ključno je iskustvo endoskopičara da vizualizira tipične promjene jednjaka za obje bolesti, te kvalitetno uzme biopsije sluznice jednjaka, jer će se jedino tako moći postaviti dijagnoza i započeti advekvatno liječenje,,, inhibitori protosnke pumpe, eliminacijske dijete, topički kortikosteroidi, endoskopske dilatacije.
Jetra je središnje mjesto izmjene tvari, te sudjeluje u metabolizmu bjelančevina, masti, ugljikohidrata, bilirubina, žućnih kiselina, vitamina, minerala, hormona i biotransformacije ksenobiotika. Masna jetra (steatoza) je je globalna epidemija i najčešća kronična bolest jetre. Uloga jetre je dominatna u cjelokupnom metabolizmu Od nje pati oko 25 % odrasle populacije. Stanje je uzrokovano nakupljanjem viška masti u jetrenim stanicama, a glavni uzroci nastanka su debljina, alkoholizam i šećerna bolest. Masna jetra je dugo smatrana benignim neprogresivnim stanjem (koje ne napreduje u bolest) međutim nova saznanja pokazuju da steatoza može biti vrlo ozbiljna i dovesti do ciroze jetre.
Masna jetra većinom ne uzrokuje tegobe ili uzrokuje samo bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre. Najčešće se dijagnosticira ultrazvukom trbuha i laboratorijski povišenim vrijednostima jetrenih testova.
Genetika igra ključnu ulogu u razvoju i težini masne jetre (MASLD/NAFLD). Glavni krivci su specifične mutacije poput PNPLA3 (rs738409) i TM6SF2 gena, koje uzrokuju nakupljanje masti i otežavaju njezinu razgradnju u jetri, čime se značajno povećava rizik od ciroze i fibroze.
Iako genetika određuje vašu predispoziciju, glavni okidači ostaju stil života. Nasljedni čimbenici se aktiviraju i ubrzavaju napredak bolesti kada su prisutni: pretilost, inzulinska rezsitencija, povišene masnoće u krvi i konzumacija alkohola.
Kod većine bolesnika korisno je smanjenje tjelesne težine i prekid uzimanja tvari koja je dovela do masne jetre, što dovodi do poboljšanja nalaza. Nadalje, neophodna je tjelesna aktivnost, provođenje dijete, izbjegavanje nepotrebnih lijekova te regulacija šećera u krvi. Jednostavno nakupljanje masnoće u jetri možda isprva neće izazvati probleme, ali s vremenom može pokrenuti opasan lanac događaja – upalu, stvaranje ožiljnog tkiva, cirozu, pa čak i povećati rizik od bolesti srca i krvnih žila.
Helicobacter pylori infekcija koja pogađa oko 50% svjetske populacije, i dalje je veliki izazov za kliničare i znanstvenike.
Infekcija neizbježno rezultira razvojem različitih stupnjeva gastritisa kod 80-100% zaraženih, od čega oko osamdeset posto neće imati značajnije gastrointestinalne tegobe. U oko 10% zaraženih razviti će se peptička ulkusna bolest, kod 1% karcinom želuca a 0,1% MALT limfom.
HP infekcija 1994. godine svrstana je u karcinogen prvog reda. Kyoto koncenzusom iz 2015. godine Helicobacter pylori gastritis smatra se infektivnom bolešću koja zahtjeva liječenje bez obzira na simptomatologiju. Obzirom da se radi o sistemskoj infekciji koja se ne dijagnosticira kod većine bolesnika dok se ne prezentira s dispeptičnim tegobama. Vrlo je važno naći „optimalnu“ antibiotsku kombinaciju za svakog pojedinog bolesnika s obzirom na antibiotsku rezistenciju u određenoj populaciji, nuspojave i s time suradljivost/motiviranost bolesnika za provođenje 14-dnevne terapije. S druge strane, učestala upotreba „kombinacija“ raznih antibiotika koje se koristi u eradikaciji HP, dovodi do promjene crijevnog mikrobioma, važnog čuvara našeg zdravlja te s tim u svezi mogućnosti eskalacije crijevnih bolesti (poput sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva). Važno je znati odabrati optimalnu antibiotsku shemu za eradikaciju Helicobacter pylori, potentan inhibitor protonske pumpe (IPP), te soj probiotika za smanjenje nuspojava, odnosno povećanje uspjeha eradikacije. S druge strane bitno je znati postupnik kod refrakorne infekcije HP, te neliječena/neizlječena HP koja nosi rizik želučanog karcinoma. U nekim zemljama s visokom incidencijom , pretežno u Aziji se provodi screening, a u Europi se provode pilot projekti s obzirom na starenje populacije, te migracije.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je jedna od najčešćih gastrointestinalnih bolesti iz skupine funkcionalnih poremećaja probavnog trakta kod kojih ne postoje strukturalne ili biokemijske abnormalnosti crijeva. Prevalencija IBS-a u RH je 28% (10 muškarci i 18% žene).
Rimski kriteriji V (Rome V), objavljeni u prvoj polovici 2026. godine, predstavljaju najnoviji globalni standard za dijagnosticiranje i liječenje poremećaja interakcije crijeva i mozga. (DGBI). Ova revizija donosi ključne promjene u terminologiji, dijagnostičkim pragovima i pristupu pacijentima u usporedbi s prethodnim Rome IV kriterijima iz 2016. godine
Pojam “funkcionalni gastrointestinalni poremećaji” službeno je zamijenjen terminom Poremećaji interakcije crijeva i mozga (DGBI). Izbacivanjem riječi “funkcionalni” nastoji se ukloniti stigma da su simptomi “samo u pacijentovoj glavi”. Naglasak je na jasnim dokazima o poremećajima u komunikaciji između osovine crijevo-mozak, promjenama u mikrobiomu i visceralnoj preosjetljivosti.
Rome V donosi četiri važne izmjene u dijagnostici IBS-a kako bi kriteriji bili primjenjiviji u
svakodnevnoj kliničkoj praksi: a) Povratak nelagode (discomfort): Trbušna nelagoda je
ponovno uvrštena u kriterije uz trbušnu bol
b ) Učestalost simptoma: Prag učestalosti simptoma prilagođen je na najmanje 3 dana u
mjesecu. c) Isključenje kontinuirane boli: Stalna, neprekidna trbušna bol je isključena iz
IBS-a kako bi se lakše razlikovao od centralno posredovanog sindroma trbušne boli
d) Utjecaj menstruacije: Simptomi koji su isključivo povezani s menstrualnim ciklusom
više se ne klasificiraju kao IBS.
IBS se i dalje dijeli na četiri poznata podtipa prema Bristolskoj ljestvici stolice (IBS-C,
IBS-D, IBS-M, IBS-U).
Rome V zamjenjuje termin “funkcionalna opstipacija” nazivom kronični zatvor. Simptomi
moraju trajati najmanje 3 mjeseca, s početkom barem 6 mjeseci prije postavljanja
dijagnoze, a pacijent ne smije ispunjavati kriterije za IBS.
Bolesti crijeva unutar DGBI sada su podijeljene u 6 glavnih skupina: IBS, kronični
zatvor, funkcionalni proljev, funkcionalna trbušna nadutost/distenzija, neklasificirani
poremećaj crijeva te zatvor uzrokovan opioidima.
Službene smjernice Rome zaklade sada stavljaju naglasak na pozitivan dijagnostički
pristup (izbjegavanje suvišnih pretraga ako nema “crvenih zastava”) i multidisciplinarni
model liječenja koji uključuje: prehranu: a) Individualne dijete, poput Low –FOODMAP
prehrane, b) psihološke terapije: Kognitivno-bihevioralnu terapiju usmjerenu na crijeva
te vođenu hipnoterapiju.c) farmakoterapiju: ciljane lijekove za proljev/zatvor te
neuromodulatore za regulaciju jake boli.
Probiotici su živi mikroorganizmi, uglavnom bakterije ili gljivice koji kada se unose u odgovarajućim količinama, imaju povoljan učinak na zdravlje domaćina, najčešće putem poboljšanja ravnoteže crijevne flore. Oni poboljšavaju probavu, jačaju imunitet, štite od bakterijskih infekcija, poboljšavaju ravnotežu crijevne flore. Izvori probiotika su fermentirana hrana i dodaci prehrani.
Probiotici su među najčešće preporučivanim dodacima prehrani i medicinskim pripravcima. Trajanje uzimanja probiotika ovisi o razlogu korištenja i općenito se kreće od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Nema rizika od dugotrajnog uzimanja, ali važno je pratiti smjernice ovisno o indikaciji za njihovo uzimanje, te stanju pojedinca koji ih koristi. Uz antibiotike, odnosno akutna stanja gdje se koriste u kratkotrajnom i intenzivnom režimu, kod sindroma iritabilnog crijeva (IBS) ili upalnih bolesti crijeva probiotici se mogu preporučiti na dulje staze, ponekad i u trajnom režimu.
Različiti sojevi i formulacije probiotika zahtijevaju različite količine kolonija (CFU) dnevno, stoga se o točnoj količini za specifične potrebe treba konzultirati s liječnikom.
Procjenjuje se kako u svijetu niske koncentracije vitamina D ima više od jedne miljarde osoba. Rezultati studija provedenih na našem području pokazuju da je čak 40-50% naše populacije u nedostatku vitamina D, posebice tijekom zimskih mjeseci godine.
Brojne akutne i kronične bolesti povezuju se sa manjkom D vitamina, uključujući preeklampsiju, zubni karijes u djece, periodontitis, autoimune poremećaje, infektivne bolesti, kardiovaskularne bolesti, upalne bolesti crijeva, rak crijeva, šećernu bolest i neurološke poremećaje.
Magnezij je ključni mineral koji sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu.
Magnezijev citrat jedan je od najisplativijih i najbrže apsorbirajućih oblika magnezija. Idealan je za sprječavanje grčeva u mišićima, smanjenje umora i brži oporavak. Zbog blagog laksativnog učinka, odličan je izbor za osobe koje pate od povremene konstipacije, no veće doze mogu uzrokovati mekšu stolicu.
Mikrobiota i seksualno zdravlje dublje su povezani nego što većina ljudi misli. Zdravlje crijevnog i vaginalnog mikrobioma izravno utječe na ravnotežu spolnih hormona, libido, plodnost i otpornost na intimne infekcije.
Može li mikrobiom utjecati na seksulanu privlačnost, raspoloženje i ljubavne veze?
Recentna istraživanja upućuju na povezanost mikrobioma i seksualnog zdravlja.
Kada je riječ o seksualnom nagonu, postoje neki dokazi da bi sastav crijevnog mikrobioma mogao biti nešto što treba uzeti u obzir.
Kod slabog seksualnog nagona postoji mogućnost da je to povezano s bakterijama koje žive u našim crijevima. Imamo eksploziju istraživanja koja istražuju kako mikrobiom crijeva ima dubok utjecaj na zdravlje i sreću.
Kolonoskopija je zlatni standard za pregled debelog crijeva i ima iznimno visoku dijagnostičku osjetljivost (senzitivnost), često veću od 90 ÷ 95 % za otkrivanje polipa i karcinoma. Uspjeh pretrage je u iskusnom endoskopičaru, a podjednako važno je dobra priprema za pretragu, koja je ključna za uspješan pregled. Započinje 3 do 5 dana prije uvođenjem bezostatne prehrane (bez sjemenki, koštica i vlakana). Dan prije pretrage prelazi se na tekuću dijetu i uzimaju laksativi (npr. Moviprep ili Plenvu) za potpuno čišćenje crijeva. Na dan pretrage konzumira se samo bistra tekućina.
Cilj simpozija je prezentirati iskustva naših liječnika :
dijagnostici i liječenju eozinofilnog ezofagitisa
u eradikaciji Helicobacter pylori (HP)
screeningu karcinoma želuca
izboru i upotrebi probiotika u svrhu smanjenja nuspojava antibiotika, poboljšanoj stopi eradikacije, te očuvanju crijevnog mikrobioma
dijagnostici i liječenju masne jetre
procjene rizika masne jetre za cirozu jetre
u primjeni novih ROME V kriterija u kliničkoj praksi
određivanje koncentracije pojedinih ključnih vitamina, te shodno tome njihova primjena u kliničkoj praksi kao dodataka prehrani ( prebiotici, probiotici, vitamin D, magnezija.. )
mogućoj ulozi mikrobioma u seksualnom zdravlju i njihovoj kliničkoj važnosti
važnosti dobre pripreme za kolonoskopiju
Skup će biti bodovan prema pravilnicima Hrvatske liječničke komore i Hrvatske komore medicinskih sestara.
Predavanja su slijedeća:
Prof. dr.sc.Marinko Marušić, spec.internist – gastroenterolog:, Eozinofilni ezofagitis – rijetka ili neprepoznata bolest, Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju, KB „Sveti Duh“
Prof. dr.sc.Marko Nikolić, spec.internist – gastroenterolog: Novosti u liječenju Helicobacter pylori infekcije 2026 godine, Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju, KBC „Sestre milosrdnice“
Prof. dr.sc.Ivica Grgurević, spec.internist – gastroenterolog: Masna jetra-samo slikovni nalaz i/ili rizik za cirozu jetre, Zavod za gastroenterologiju, hepatologiju i kliničku prehranu, KB Dubrava
Dr. Dominik Kralj, spec. gastroenterolog: ROME V kriteriji, ima lii šta novo!?, Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju, KBC „Sestre milosrdnice“
Doc.prim.dr.sc. Valerija Bralić Lang, spec.obiteljske medicine: Suplementi u ordinacijama obiteljske medicine, standard i/ili preporuka, Specijalistička ordinacija obiteljske medicine, Zagreb, Katedra za obiteljsku medicinu MEF Zagreb
Mr.spec.Ida Šamanović, prof.psih. spec.kliničke psihologije – psihoterapeut : Ljubav, seksualnost i mikrobiom, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, KBC Zagreb
Doc.dr.sc. Mario Živković, spec.gastroenterolog : Kako se advekvatno pripremiti za kolonoskopiju; ESGE smjernice, Zavod za gastroenetrologiju i hepatologiju, KBC „ Sestre milsordnice“
Okrugli stol (sudionici): specijalisti obiteljske medicine doc.dr.sc.Valerija Bralić, Zagreb i dr.Ivica Cvetković, DZ Samobor, gastroenterolozi dr.sc. Antonio Meštrović, KBC Split, prof.dr.sc.Marko Nikolić, dr.Dominik Kralj, doc.dr.sc.Mario Živković KBC Sestre milosrdnice, prof.dr.sc.Marinko Marušić KB Sveti Duh, prof.dr.sc.Ivica Grgurević KB Dubrava. Mr.spec. Ida Šamanović, psiholog, KBC Zagreb
Okrugli stol (LIVE), teme:
Parenteralno željezo, iskustva primjene kroz dnevne bolnice
Enteralna prehrana, A5 uputnice
U okruglom stolu je ideja interaktivno proći kroz sva predavanja te razmijeniti aktualne teme vezane uz novosti u liječenju eozinofilnog ezofagitisa, masne jetre, Helicobacter pylori, skreeningu karcinoma želuca,novim kriterijma za sindrom iritabilnog crijeva, probioticima, hipovitaminozi vitamina D, magneziju, značaju mikrobiote za seksualno zdravlje, te pripremi za kolonoskopiju..
Predavanja će biti snimljena unaprijed u najboljoj kvaliteti te će biti kasnije dostupna svim sudionicima putem (Google drive), te postavljena na edukativnu platformu HealthMed (gastroenterologija).
S poštovanjem,
Predsjednik organizacijskog skupa (voditelj simpozija):
Prof.dr.sc. Marko Nikolić
internist gastroenterolog
Voditelj Gastropoliklinike
Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju
KBC Sestre milosrdnice
U Zagrebu 15.07.2026
